lektire i prepisancija

09.01.2010., subota

Duga - Dinko Šimunović

Bilješke o piscu:Dinko Šimunović rođen je 1. rujna 1873. u Kninu. Otac mu je bio učitelj koji je zbog svog posla često premještan, tako da je Dinko svoje djetinjstvo proveo u Koljanima i Kijevu u Dalmatinskoj Zagori. Učiteljsku školu završio je u Arbanasima kraj Zadra. Kao učitelj službovao je niz godina po selima Dalmatinske Zagore, 1909. g. premješten je u Split gdje je radio kao nastavnik u Obrtnoj školi u Splitu. 1929. g. peselio se u Zagreb u kojem je i umro 1933. god. Najpoznatija djela su mu Duga, Mrkodol, Sa Krke i Cetine, Tuđinac, Đeran, Porodica Vinčić, Mladi dani i Mladost.

Mjesto radnje:Radnja se odvija u mjestašcu Čardaci, u dolini rijeke Glibuše,
brežuljkastom polju Lug i Marčinkovoj glavici.

Vrijeme radnje:Vrijeme radnje je kasno ljeto: "toga je ljeta sunce neobično dugo i žarko sipalo sjaj na Čardake i Lug." rana jesen: "ljudi ne pamte tako obilne i rodne jeseni."

Tema:Tragična smrt djevojčice Srne kojoj roditelji ne dozvoljavaju da se igra,
trči i pjeva, a što je ona jako željela. Njezina želja da bude dječak i da sve radi što zaželi odveli su je u smrt.

Ideja:Roditelji bi trebali dozvoliti djeci da se igraju i uživaju u svojoj mladosti i razigranosti, a ne im sve zabranjivati i slušati što će drugi reći i zamjeriti.

Bilješke tijekom čitanja:
- Brunhilda zvana Srna, mama Emilija Serdar i otac Janko Serdar
- Sviđa mi se kako je slikovito opisana dolina kroz koju teče rijeka
Glibuša, osjeća se miris trave i cvijeća, čuje se pjev ptica, a sunčeve
zrake obasjavaju taj prekrasan kraj
- Lijepo je opisan lik Srne kao djevojčice vitke i visoke, prekrasne kose,
lijepog glasa, vesele i razigrane
- Srna žali što nije dječak jer bi se tada mogla igrati, jahati, penjati po
drveću, trčati kao što rade dječaci
- Posjet udovici Klari i radost Srne što može trčati i skakati po Marčinkovoj
glavici
- Upoznavanje Save i tužna priča o njezinom životu
- Sava govori kako je čula da ako djevojčica prođe ispod duge postane
dječak
- Odluka Srne da potrči ispod duge, ali nažalost ona se izgubila u močvari i
utopila
- Jako mi je žao njezinih roditelja što su ostali bez svoje jedinice

Kratki sadržaj:Mjestašce Čardaci smjestilo se na obroncima brda ispod zapuštene stare tvrđave. U dolini je tekla rijeka Glibuša oko koje su bile prekrasne livade i polja. Tamo je živjela mala obitelj Serdar, mama Emilija, tata Janko i njihova desetogodišnja djevojčica Brunhilda. Djevojčica je bila lijepa, vitka i visoka, voljela je skakati i trčati, pa su je ljudi nazvali Srna jer je zbog svoje živahnosti i gipkog tijela podsjećala na srnu. Neizmjerno se voljela izgrati, skakati, jahati, penjati se i plivati kao što to rade dječaci iz njezinog kraja. Satima je znala gledati njihovu igru u dolini rijeke Glibuše i poželjela je biti dječak. Njezini roditelji su bili dobri, ali previše ozbiljni i dostojanstveni, tako da nisu razumijeli Srnu i njezinu želju za igrom. Naprotiv, morala je uvijek biti mirna, pristojna, nije smjela jesti što je htjela već je morala paziti na sve i slušati roditelje. Srna se veselila posjetu udovici Klari jer je tada mogla skakati i trčati koliko je htjela po Marčinkovoj glavici. Dok su roditelji bili zauzeti razgledavanjem vinograda, Klara i srna su otišle Savi. Sava je bila sirota žena bez šaka koje joj je kao djetetu pojela svinja. I pored tih nedostataka, ona je bila izvrsna vezilja. Živjela je kratko vrijeme u gradu gdje se udala i rodila kćer, ali zbog okrutnosti muža i njegovog iskorištavanja, vratila se u svoj kraj. Udovica Klara i Srna su pažljivo slušale ispovijest Save koja je na nebu primjetila dugu i rekla kako je čula da ako djevojčica potrči ispod duge, pretvorit će se u dječaka. Srna je malo razmišljala i odlučila potrčati ispod duge jer bi se nakon što se pretvori u dječaka mogla igrati koliko želi. Tako je otrčala po livadi i skrenula prema mrtvom jezeru, stalno gledajući gdje je duga. Mrtvo jezero je bila zapuštena močvara obrasla biljem iz kojeg jadna Srna nije mogla izaći, pa se utopila. Nakon pet dana su je pronašli mrtvu. Njezini roditelji nisu mogli preboljeti smrt svoje jedinice pa su se odselili u tvrđavu iznad Čardaka i sa njezinih se bedema bacili u rijeku Glibušu.

Analiza likova:
Srna - Brunhilda
Vesela, razigrana, živahna djevojčica koja voli prirodu i igru u njoj.
Zabranjeno joj je da se igra i uživa u svojoj mladosti jer djevojčice
moraju biti uredne, dobre, poslušne i uzornog ponašanja.

Mama Emilija i tata Janko
Strogi roditelji, uvijek ozbiljni i dostojanstveni koji, i pored velike ljubavi
prema Srni, jako paze na svoj ugled u društvu.

Sava
Siromašna, vrijedna i poštena djevojka koja zbog svojeg izgleda tj. zbog
toga što nema svoje šake jako pati i izbjegava ljude.

Dojam o djelu:Pripovijetka mi se sviđa jer je u njoj opisan dio života jedne djevojčice malo mlađe od mene. Lijepo je opisana priroda kao i lik djevojčice Srne. Žao mi je što nije smjela ništa raditi što je toliko voljela i željela. Kraj priče je jako tužan zbog prerane smrti Srne i tragičnog kraja njenih roditelja.

Divlji Konj - Božidar Prosenjak



Bilješke o piscu:Božidar Prosenjak rođen je 1948. godine u Koprivnici. Sretno djetinjstvo proveo je u Podravskom selu Kuzmincu. Tamo je započeo svoje školovanje, a nastavio ga zatim u Koprivnici, Parizu i Zagrebu, gdje je diplomirao romanistiku na Filozofskom fakultetu. Radio je kao novinar u Narodnom sveučilištu u Velikoj Gorici, te pokrenuo i uređivao biblioteku „Albatros“ velikogoričkom Centru za kulturu. Od godine 1984., djeluje kao slobodni stvaralac. Član je DHK. Prozne, pjesničke i dramske priloge objavljuje u dnevnom i periodičnom tisku, na radiju i televiziji. Surađuje u časopisima za djecu. Radovi su mu uvršteni u zbornike, antologije i školske udžbenike. Godine 1980. objavio je zbirku pjesama i kratkih proza za djecu pod nazivom «A». Zapažen književni uspjeh zabilježio je romanom «Divlji konj» za koji je 1989. godine primio nagrade «Ivana Brlić Mažuranić» i «Grigor vitez ».

Vrsta djela:Dječji roman

Mjesto radnje:Livade, gospodarevo imanje, pašnjaci, podzemlje, hipodrom.

Tema:Život Divljeg konja i problemi s kojima se susreće u životu.

Ideja:Ne treba uvijek biti nepovjerljiv.

Kratki sadržaj:U stadu je živjelo ždrijebe Divlji konj. Jednog dana je upoznao svog oca. Uskoro su stado napali vukovi, a njegov otac je poginuo. Divlji konj je postao predvodnik stada, ali je otišao na gospodarevo imanje. Tamo je upoznao Neru i u nju se zaljubio, ali ona je uskoro dobila ždrijebe sa Šarcem. Divlji konj se osjećao prevarenim, ali je upoznao Zvijezdu i zaljubio se u nju. Još uvijek nije vjerovao gospodaru pa je pobjegao. Uhvatile su ga konjokradice. Odveli su ga u podzemne rudnike da vuče rude. Sreo je Neru i sve joj oprostio. Jednog dana su konji uspjeli pobjeći iz rudnika, a gospodar je došao po njih i sve ih odveo na imanje gdje je Divljeg konja čekala Zvijezda s njihovim ždrijebetom. On je mislio da je ždrijebe tuđe i priznao je Zvijezdi da je podzemlju bio zaljubljen u Neru. Ona je zbog toga pobjegla. Nakon nekog vremena se ipak vratila. Na imanju su vježbali plesati i osvajali su prva mjesta, a to su nastavili i njihovi potomci. Divlji konj je umro.



Oliver Twist -Charles Dickens

O PISCU: Najpoznatiji ensleski romanopisac viktorijanskog razdoblja Charles Dickens rođen je 1812. godine u Portsmouthu u obitelji siromašnog činovnika. Kad je imao dvanaest godina otac mu je zbog dugova završio u zatvoru pa se Dickens zaposlio u tvornici. Iskustvo iz tog razdoblja oživit će u nizu romana. Slavan postaje 1836. godine kada počinju izlaziti «Posmrtni spisi Pickwickova kluba». Dvije godine kasnije, također u serijalu, počeo je izlaziti «Oliver Twist», najpoznatiji Dickensov roman u kojem je autor kroz priču o nedaćama siročeta Olivera pokušao upozoriti na društvene probleme ondašnjeg društva. Uslijedili su mnogi romani, od kojih su najpoznatiji «Život i doživljaji Nicholasa Nicklebyja», «David Copperfield», «Priča o dva grada», «Velika očekivanja», «Sumorna kuća»… Dickend je često putovao po Engleskoj i SAD-u, organizirajući književne večeri na kojima je čitao ulomke iz svojih romana. Umro je od srčanog udara 1870. godine.

SADRŽAJ: Oliver Twist rodio se u ubožnici u gradu blizu Londona. Život ga nije mazio. Tukli su ga i izgladnjivali. Bio je šegrt jednom pogrebniku odakle je pobjegao u London, gdje je mislio da će započeti bolji život. U Londonu se spetljao s lopovima među kojima su glavni bili Fagin i Sikes. Olivera su uhitili zbog krađe koju nije počinio, a od zatvora ga je spasio gospodin Brownlow. Kada ga je jednog dana gosp. Brownlow poslao platiti knjige uhvatila ga je Nancy i vratila Faginu koji ga je dao Sikesu. Sikes se njime poslužio za provalu kuće Maylievih. Bili su uhvaćeni na djelu i dani u potjeru u kojoj je Oliver ranjen. Spasili su ga sami Rose Maylie i gđa. Maylie. Oliver im je ispričao svoju priču i oni su mu obećali pomoći, što i jesu. Pomoću Nancy ušli su u trag Oliverovom polubratu Monksu. Nažalost, Sikes i Fagin su otkrili da im je Nancy pomogla, pa ju je Sikes ubio. Rose je pronašla gosp. Brownlowa te su ujedinili svoje snage u otkrivanju porijekla Oliverovih roditelja i njegove prošlosti. Otkrili su da je Oliverov otac bio Brownlowov najbolji prijatelj koji je umro prije dvanaest godina, a Oliverova majka koja je umrla pri porodu je bila Roseina sestra za koju Rose nije znala. Oliver je bio sretan jer je shvatio da mu je Rose teta. Svi oni koji su naudili Oliveru dobili su svoju kaznu: Fagin je osuđen na smrt, njegovi dječaci su pomrli, Sikes se slučajno objesio, gosp. i gđa. Bumble su maknuti sa svoje dužnosti i za nekoliko godina oni sami završili u ubožnici, a Monks je umro od bolesti u zatvoru. Rose se udala za Harryja Mayliea, a Oliver je nastavio živjeti s gosp. Brownlowom u domu punom ljubavi gdje je napokon bio sretan. Nitko mu više tu sreću nije mogao oduzeti.

TEMA I IDEJA: Tema ovog djela je život Olivera Twista i svi njegovi problemi. Ideja ovog djela je:» Tko pod drugim jamu kopa, sam u nju pada!»-ta se izreka odnosi na sve one koji su naudili Oliveru i na kraju završili mrtvi ili u zatvoru.

MJESTO I VRIJEME RADNJE: Mjesto radnje je većinom London, a spominju se i neka druga okolna mjesta. Vrijeme radnje je 19. st., vrijeme bijede i siromaštva.

VRSTA DJELA: Ovo djelo je pustolovni roman s elementima socijalnog..

KARAKTERIZACIJA GL. LIKA: Glavni lik u ovom djelu je Oliver Twist.
On je mio, pošten, odan i nikada ne bi nikome ništa napravio nažao.
«Napokon se ipak, malo-pomalo, počeo oporavljati i kadikad bi smogao toliko snage da u dvije-tri riječi izmiješane sa suzama iskaže duboku zahvalnost na dobroti dvjema dragim damama i žarku nadu da će im se moći valjda nekako odužiti kad ozdravi i ojača-da će im nečim moći pokazati svu ljubav i odanost koju osjeća prema njima, da će im nečim, ma koliko neznatnim, zasvjedočiti da njihova plemenitost i dobrota nisu bile uzaludne, da siroti dječak kojeg su svojim milosrđem izbavile od bijede, pa možda i smrti, želi od sveg srca da im služi dušom i tijelom.»
«-Siroto dijete-reče Rose dok se Oliver jednog dana uspinjao svim snagama izgovoriti riječi zahvalnosti što su mu navirale na blijede usne.»

SPOREDNI LIKOVI: Sporedni likovi u ovom djelu su: Bet, Nancy, Dick, gosp. Bumble, gđa. Bumble, Sikes, Fagin, Lisac Prefriganac, Charles Bates, gosp. Brownlow, gđica. Rose, gđa. Maylie, Harry Maylie, Noah, Charlotte, gosp. Grimwig…

KOMPOZICIJA:
UVOD-opis Oliverovog života i njegovih teških, prvih pet godina života
ZAPLET-Oliver bježi od pogrebnika, upetlja se u društvo kradljivaca, uhite ga i spasi ga gosp. Brownlow
VRHUNAC-Nancy pronalazi Olivera, odvodi ga Faginu, Sikes Olivera iskorištava za pljačku, Oliver je ranjen
RASPLET-Olivera spašavaju Rose i gđa. Maylie, s nima odlazi na selo i priča im svoju priču, odlaze u London, Nancy priča Rose Monksove naume
KRAJ-otkrije se tko su Oliverovi roditelji, Fagin ide na vješala, Sikes se ubije, Rose se uda za Harryja, Oliver nastavlja živjeti s gosp. Brownlowom

MIŠLJENJE O DJELU: Ovo djelo mi se nije baš svidjelo. Bilo bi mi puno draže kad ne bi bilo toliko opisivanja i ponavljanja jedne te iste stvari. Tema romana mi se svidjela, također i Oliver. Kada bih morala ocijeniti ovaj roman dala bih mu ocjenu četiri zbog već gore navedenih razloga i zato što mislim da je Nancy mogla preživjeti i da Fagina nije trebalo osuditi na smrt.

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Bez prerada.